Napokon sam skupio sve slike iz Beča koje smo poslikali. Bile su razasute na 5 fotoaparata u 3 države. Ali sad su sve tu :sretan:.

Ovaj post neću pisati u standardnom putopisnom stilu jer ima jaaaaako, ali baš jaaaako puno slika, nego ću postaviti Google mapu sa mjestima gdje smo bili, šta smo slikali pa ću tako opisivati. Osim puno slika, sam Beč je tako dobro povezan i lako je doći bilo gdje, tako da je lakše izgubiti se u vlastitom džepu nego tamo. A i sam grad je tako prelijep da bi bilo bezveze napisati jako dugački post o njem u kojem bi se izgubili zanimljivi detalji.

Oprez!!! Jako puno slika.. Uz svaki objekt sam stavio po jednu ili dvije slike dok sam ostale slike vrijedne spomena s tih lokacija stavio na zasebnu stranicu ->.

Za 10€, koliko košta 48-satna karta za WinerLinien (njihov pandan ZET-u ili GPP-u) možete se voziti do mile volje u metrou, busu, tramvaju i prigradskom vlaku (izuzetak je jedino vlak prema aerodromu). Frendovi s kojima sam došao u Beč su predlagali da odemo na hop-on hop-off tour po Beču koji košta 13-16-20€ (1-2 sata ili cijeli dan), ali sam imao kartu Beča i znao sam gdje su većina (ako ne i sva) mjesta sa te ture pa smo se odlučili na standardno lutanje po gradu u potrazi za kulturnim znamenitostima, pa smo vidjeli i pregršt ostalih zanimljivosti. A ona mjesta koja nismo obišli, ostaju nam da ih obiđemo idući puta :sretan:


Da ne dužim dalje, krenimo na put po Beču (kliknite na točku za opis)


Donaufeld Studenthaus

Ovdje je počinjao i završavao svaki dan u Beču. Dom u kojem je smještena sestra, koja nam je sredila smještaj. Frendovi su spavali u svojoj sobi (20€/dan) a ja sam spavao u sobi sa Bugarinom, u sobi preko puta sestrine.

Natrag

Donauturm

Radio i telekomunikacijski toranj (iako većina misli da je to tv toranj, zapravo i nije. Tv toranj je smješten na brdu sjeverno od Beča) smješten na umjetnom otoku usred Dunava, 62. na listi najviših svjetskih tornjeva. Visok je 252 m, a lift koji vozi do vidikovca vozi brzinom do 6.5 m/s (ili 776 stepenica ako se nekome da :sretan:). Vidikovac se nalazi na visini od 150 metara i prostire se na četiri kata. Najviši kat se nalazi na 170-om metru i na toj visini ste za jedan metar višlji od cijelog tv tornja na Sljemenu (169 m). Pogled je savršen i za cijenu od cca 5€ morate to vidjeti.

Natrag Još slika ->

Donaucity

Najnoviji dio 22. bečkog distrikta (Donaustadt) u kojem je gradnja nebodera počela ne tako davne 1995. godine. Obilježava ga hrpa poslovnih i stambenih nebodera, kao i gore opisani Donauturm. U Donaucity je smješten VIC (Vienna International Center), ili UNO City (United Nations Office) kako je još poznat, zgrade u kojoj su razne međunarodne agencije, od kojih je najpoznatija IAEA (Međunarodna agencija za nuklearnu energiju). Zgrada je odijeljena bodljikavom žicom od ostatka Donaucitya i kao na sve međunarodne građevine te razne ambasade i veleposlanstva, ne primjenjuju se zakoni Beča i/ili Austrije.


S lijeva na desno: IZD tower, UNO city, Saturn tower (toranj s gornje slike), Hochhaus Neue Donau, Andromeda tower, Mischek tower

Natrag Još slika ->

Crkva Franje Asirškog

Crkva svetog Franje Asirškog, smještena je na Mexikoplatzu pa je još poznata i kao Mexikokirche. Izgrađena je 1898. godine, na 50-godišnjicu vladavine cara Franje Josipa. Poznata je po tome što je u lijevom krilu uređena Elizabetina kapelica sva u zlatu, kao sjećanje na ubojstvo žene cara Franje Josipa 1889. godine u Genovi od strane talijanskog anarhista Luigi Luchenia.

Natrag

Prater

Ovisi na šta mislite pod Prater, da li na Praterstern kao park ili na Wurstelprater, zabavni park koji je smješten u dijelu parka, nećete pogriješiti ako nekog pitate gdje je Prater. Prvi pisani trag o Prateru dolazi iz 1162. godine kada je car Fridrih I. dao zemljište plemićkoj obitelji zvanoj de Prato. Vjeruje se da ime dolazi od stare latinske riječi pratum, što znači livada, koja je do Beča došla vjerojatno preko španjolske riječi prado. Uglavnom, u parku je smješten zabavni park za koji vjerojatno svi znaju koji su ikada čuli za Beč i koji se obilazi u svim turističkim turama.

E mi ga nismo obišli :sretan:. Htjeli smo … da vidimo pogled sa kotača. Ali nas je eto prvi dan put odveo na Donauturm i kad smo od tamo vidjeli pogled, onda više nismo ni mislili na Prater. Šteta što ga nismo obišli, ali nije šteta što se nismo provozali jer karta košta 8€ za taj vražji kotač. Pih … a 4.70€ studentska karta za Donauturm. Pa si ti misli.
Imam slike što je sestra poslikala pa čisto da se vidi. Ne Prater nego Wurstelprater.

Natrag Još slika ->

Hundertwasser Haus

Kad bi išli prevoditi ovu znamenitost, došli bi do nekakvog naziva ‘Kuća sto voda’ ili bukvalno ‘Stovoda kuća’. Al’ nema potrebe prevoditi. Hundertwasser je prezime umjetnika koji je osmisio fasadu ove građevine. Pravo ime mu je bilo Friedrich Stowasser. Za fasadu i unutrašnjost nije uzeo nikakve novce jer je rekao da bolje da on nešto napravi lijepo, nego da nešto gadno nikne. Građena je od 1983. do 1986. godine. Zanimljivo je što katovi nisu u istoj ravnini, na vrhu je trava i drveće, iz pojedinih prozora izlazi drveće (250 u cijeloj građevini). Po nekim statistikama, to je najposjećenija zgrada (stambena zgrada, ne kulturni objekti) u Beču i uvrštena je u turistički obilazak Beča.

Natrag Još slika ->

Gasometer

Eh, gasometer je jedan koncept koji u našim krajevima valjda nikada neće bit ostvaren. Spoj novoga i staroga. O čemu se radi? Pa uzmite stare spremnike za gorivo koji više nisu u upotrebi, očistite ih i prenamjenite ih u shopping centar, studentski dom i stambeni prostor. I nabijte cijenu dakako :sretan:. Spremnici su izgrađeni za plin koji se upotrebljavao u Beču do kraja 1970-ih godina. Do tada je cijeli grad prešao na zemni plin koji se puno lakše skladišti u podzemnim spremnicima pa su ovi ostali prazni. A u međuvremenu su zaštićeni kao povijesno dobro. Do kraja prošlog stoljeća, kad im je počela prenamijena, korisitili su se uglavnom za nekakve rave scene po Beču. Od onda su prenamijenjeni u gore navedeno. Donje etaže su shopping centar spojen mostovima, u sredini su uglavnom uredski prosotori a na vrhu rezidencijalni. Uz halu B (Bank of Austria Halle) je dodana moderna ‘kosa’ građevina u kojoj su također stambeni i uredski prostori, a u podzemlju je kino i koncertni prostor.


A hala i zgrada biroa za statistiku Austrije s lijeve strane

Natrag Još slika ->

Belvedere

Belvedere je barokni kompleks palača koje je dao izgraditi princ Eugen Savojski. Sastoji se od gornjeg i donjeg dijela. Donji dio nam je bio daleko (ipak je to veliki park :sretan:) pa smo se zadržali samo oko gornjeg dijela. Gradnja je počela sa donjim Belvedereom i prekrasnim vrtom ispred njega. 15-20 godina kasnije izgrađen je i gornji Belvedere koji je služio samo zato da zaokruži cjelinu u kojoj se nalazi vrt. U sklopu Belvederea je i botanički vrt ali je bio zatvoren za posjetitelje kad smo ga posjetili. Kompleks je 1752. godine prodan Mariji Tereziji, koja je prva dala ime Belvedere ovom kompleksu. Zadnji koji je živio u ovom kompleksu je nadvojvoda Franz Ferdinand.

Natrag Još slika ->

Stephansdom

Stephansdom sam spomenuo u svom prošlom postu o Beču. To je katedrala, smještena u samom centru Beča. U današnjem obliku je spoj romaničke i gotičke umjetnosti, a izgrađena je na ruševinama dviju starijih crkvi, od koji starija datira iz 1147. godine.

Ne služim se baš dobro njemačkim, ali sam shvatio da su tu staru crkvicu otkrili prilikom probijanja U1 linije ispod same katedrale. Dolje u metrou su ograđene te ruševine i postoji tabla na kojoj piše to što sam sad napisao.

No, katedrala je jedan od najvažnijih simbola u povijesti Austrije i samoga Beča. Katedrala nosi ime sv. Stjepana, čija svetkovina pada 26.12., pa su domišljati graditelji katedrale okrenuli glavnu liniju crkve da gleda prema mjestu izlaska sunca na taj dan te godine kad su počeli graditi katedralu (1304.).

Južni toranj (visok 136m, od milja zvan od stanovnika Steffl, što bi kod nas bilo prevedeno valjda kao Stjepančić) je bio vidikovac koji je služio za osmatranje Beča u doba ratova protiv Turaka kao i za nadgledanje požara. Do 1955. godine u tom tornju je bila i soba za motritelja koji je zvonio po noći ako bi negdje izbio požar. Za katedralu je vezana priča da je Ludwig van Beethoven skužio da je totalno gluh kada je za vrijeme zvonjave primjetio da golubi bježe od katedrale, ali nije čuo zvona. BTW, tih zvona ima 11, koja su danas naravno kompjuterski upravljana i smještena su u južnom tornju o kojem sam napisao malo prije. 4 mala zvona zvone kad je redovna misa. Njima u pomoć stiže sljedećih 6 zvona po veličini kad su glavni crkveni blagdani. A 11. i najveće zvono im stiže u pomoć kad je sam kardinal nadbiskup Beča prisutan.


Oko katedrale je puno građevina pa se ne može slikati u cijelosti. Zato sam slikao u par puta i onda sa softwareom spojio u ovu ‘ružnu’ sliku :sretan:

Natrag Još slika ->

Schwedenplatz

Nekada u davno doba Beč je preko današnjeg Schwedenplatza bio spojen s Dunavom (danas je to Donaukanal). Tu je izgrađen i prvi most preko Dunava. Za vrijeme Habsburške monarhije, trg se zvao Ferdinandplatz a današnje ime je dobio zahvaljujući švedskoj pomoći od 1919 – 1922, nakon I. svjetskog rata.

Danas je Schwedenplatz sjecište valjda svih mogućih načina prijevoza unutar i oko Beča. 2 metro linije, ne znam koliko tramvajskih i autobusnih linija, konjske kočije koje voze po starom dijelu grada, direktan bus za aerodrom, čak i brodovi koji voze do Bratislave. Valjda što je tu sjecište svih tih vrsta prijevoznih sredstava, ne tako davno je Schwedenplatz bio poznat po kriminalu. Tako su Austrijanci, tj. Bečani (Bečlije???) da budem točniji, postavili prve kamere za nadgledanje javnih prostora upravo tu. Sad ne bi ulazio u debatu da li sigurnosne kamere narušavaju nečiju privatnost ili ne, ali kriminal je drastično opao. 2005. godine su uhvatili neke policajce kako preko kamera čak zagledaju u stanove koji su se mogli vidjeti s kamerama, ali su ti policajci otpušteni, a kamere dodatno namještene da mogu nadgledati isključivo javnu površinu.

Meni što je interesantno na tom Schwedenplatzu je kao prvo put od Stephansdoma do dotičnog trga, pun starih građevina i uskih, a lijepih uličica. Drugo što je tamo spoj novoga i staroga. S južne strane (dakle tamo di je Stephansdom) su stare građevine, poneke sa novijom fasadom, a s druge strane Donaukanala niču nove zgrade koje kao da prkose zakonima gravitacije i dodatno naglašavaju svoju modernost raznim svjetlosnim efektima po svojim fasadama. Bilo je kišno kad smo se spustili do Schwedenplatza pa nisam imao puno prilike slikati, ali sam uslikao neke zanimljive detalje na putu od Stephansdoma.


Prvi pogled prema Schwedenplatzu

Natrag Još slika ->

Votivkirche

Pisao sam vrlo kratko o ovoj crkvi u svom prvom pravom posjetu Beču. Spomenuo sam da je jedna od najreprezentativnijih neogotičkih sakralnih građevina u svijetu. Ono što nisam napisao (jer, doduše, nisam tada znao) je čudna povijest nastanka ove crkve.

Car Franjo Josip je naravno imao dosta neprijatelja (a kao i njegova žena :sretan:). Tako je 1853. godine napadnut od strane Mađarskog nacionalista Jánosa Libénya. Ovaj ga je napao s nožem po vratu. A Franjo the Josip je uvijek bio uredno vojnički obučen, kao i ovaj puta. Njegov gornji dio odjeće je imao visoki i tvrdi ovratnik koji mu je spasio život, jer nož nije napravio znatniju ranu na vratu. Grof O’Donnel koji je hodao uz Franju the Josipa je srušio Mađara sa svojom sabljom na pod, a neki slučajni prolaznik, mesar Joseph Etternich je ubio Boga u njemu. Kasije je mesar dobio titulu von ispred prezimena, a ludog Mađara su dali ubiti. Kako bi se proslavilo veličanstvo Franje Josipa koji je izbjegao pokušaj atentata, njegov brat Ferdinand Maximilian Joseph (kasniji car Meksika – nisam baš dobro shvatio, ali mislim da se zbog te njegove titule zove onaj trg gdje je crvka sv. Franje Asirškog. Jer zbog kojeg bi vraga netko nazivao trg po državi koja je bogu iza nogu :sretan:) počeo je skupljati donacije kako bi se izgradila crkva na mjestu gdje je bio pokušaj atentanta.

Gradnja je počela 1856. godine, arhitekt je bio mladić od 26. godina, što je tada bilo revolucionarno da se takoj ‘mladoj’ osobi povjeri takav objekt. Odlučio je kopirati francuske gotičke crkve, ali je unio dozu novoga u njen oblik.

Za crkvu je još zanimljivo da je dosta turista zamjenuje sa katedralom sv. Stjepana. Jer su građene od istog bijelog kamena. Ali, turisti moji dragi, nekih 700 godina je razlike između te dvije crkve :sretan:

Natrag Još slika ->

Universität

Eh … studentske stvari. Ovo je samo jedno od sveučilišta u Beču. Ovo, glavno sveučilište (Hauptuni ga zovu lokalci) je najstarije sveučilište u njemačkom govornom području i 3. najstarije u Europi (pa bit će onda i u svijetu), nakon Praškog i Krakovskog sveučilišta. Sveučilište je osnovano 1365. godine. Nisam se baš puno raspitao o sveučilištu (ne pitajte, ne znam zašto :rolleyes:), ali evo zanimljiv detalj ženskom čitateljstvu – ženama je priznat status studenata tek 1897. godine, kada su smjele polagati samo filozofiju. Osim toga, sveučilište danas nudi preko 130 predmeta i pohađa ga 72000 studenata.

Slika nemam, pokvario mi se fotoaparat tada :'(

Natrag

Rathaus

Stara, gotička građevina namjenjena gradonačelniku i gradskom vijeću Beča. Građena je u periodu 1872 – 1883. godine. Ispred vijećnice je Rathauspark koji nudi prelijep poged s jedne strane na Rathaus, a s druge strane na Burgtheater. Unutar zgrade je smješten i poznati bečki restoran u koji preporučam ići tek nakon što ste dobili na lotu :sretan:

Natrag

Parlament

Zgrada parlamenta u kojoj su smještena dva Austrijska doma, nacionalni i federalni. Nekad su tu bili također dva doma, Austrijski i Austro-ugarski. Građena je u razdoblju 1874 – 1883. godine u grčkom stilu. Voljeli su ti Austrijanci zapit malo i proslaviti, pa su napravili preko 100 soba u dotičnom zdanju. Nisam bio unutra jer bi se vjerojatno izgubilo kojih 5-6 sati samo na hotimično razgledanje pa svi lijepi dojmovi ostaju izvana. A izvana milina. Milijon i jedan kip raznih Rimljana i Grka, Atenina fontana, krotitelj konja …

Natrag Još slika ->

Burgtheater

E, ovo je najpoznatiji teatar na njemačkom govornom području. Tu su bile premijerno izvedene čak tri Mozartove opere. Ubijte me, ali imena ne znam. Dala ga je izgraditi carica Marija Terezija, kao teatar koji će biti tik do njene kuće. Bilo smo lijeni znači :sretan:. U dotičnom teatru su Nazijevci postavili strašnu predstavu, koja je zapravo antisemitizirana verzija Venecijanskog trgovca, s kojom su širili svoju antisemitsku propagandu. Građevina je pretrpila znatne štete pri kraju II. svjetskog rata, a dodatno ju je oštetio i požar mjesec dana poslije, kojem nisu našli uzrok. Zgrada je prikazana na komemorativnoj kovanici od 10€ koju su izdali austrijanci povodom 50-godišnjice obnove njihovog najpoznatijeg teatra.

Natrag

Heldenplatz

Ovo je povijesni trg u starom dijelu Beča, između Rathausa, Parlamenta, Volkstheatera, Hofburga. I ovaj trg je kao i većinu stvari u Beču izgradio tko drugi neko Franjo Josip, kao dio Carskog foruma, koji nije do kraja završen (mislim da fali još jedna građevina). Na trgu su postavljena dva konjanika, princ Eugen Savojski i nadvojvoda Karlo od Austrije.

Uz sam trg je smješten spomenik umrlim policajcima i žandarima, za koje nisam našao informacije zbog kojih je to policajaca, ali pretpostavljam da je riječ o II. svjetskom ratu.

E daaaaaaaaa, skoro zaboravio. Tu je Hitler, baš na tom trgu, objavio Anschluss Austrije u Njemački Reich 2.4.1938. godine. Jedna od povijesnih rečenica koju je Hitler tada izrekao, a odnosila se na strane novine koje su pisale da Hitler kao tiranin zauzima Austriju, glasi: ‘Određene strane novine su napisale da je Austrija pala s brutalnim metodama. Ja mogu samo reći: čak ni u smrti ne mogu prestati lagati. U toku svoje političke borbe sam osvojio puno ljubavi od mojih ljudi, ali kad sam prešao staru granicu (u Austriju) ovdje me dočekalo toliko ljubavi koliko nikada do sada nisam doživio. Nismo došli kao tirani, nego kao osloboditelji’.

Natrag Još slika ->

Naturhistorisches Museum

Prirodoslovni muzej, kako bi se po naški prevelo. Bili smo na tom trgu Marije Terezije i malo slikali okolo, pa je meni blesavom palo na pamet da samo uđemo kroz vrata i vidimo šta ima unutra. A unutra veliki preparirani lav i hrpa stepenica na sve strane. Ajd nećemo bit Balkanci pa slikati sve to kroz staklo, idemo se mi raspitati da li smijemo uopće slikati. I tako ispred čovjeka koji je bio prvi do nas vidimo cjenik. Karta 8€. Ma zajebi. Nedam tolike pare za muzej. Ček, ček, ček. Studentska karta??? Odlično. Cijena – 3.5€. E tako se da razgovarati. Tako se da praviti društvo znanja. Pa eto nas troje, dvoje imamo HRVATSKU studentsku kartu (famoznu IKSicu), treći nema … i cijena ispadne 15€ umjesto 24€. Ušteda. Al’ sad pustimo uštedu. Pitali smo da li važe hrvatske studentske karte. Vrijedeeeeeeeeeeeeeeeeeee!!!!!!!!. I pokažemo ih i bez problema dobijemo studentsku ulaznicu. E to je divno. Ja sam doživio nekoliko puta ovdje u Zagrebu da ne vrijedi ništa što nije hrvatsko. Strašno!

E sad ide opet moja ploča. Ma ne volim te muzeje. Moraš sto sati potrošiti na muzej i divit se svemu i svačemu. Jest, prelijepo je što se da vidit. Al’ ti brate mili treba pregršt godina da vidiš sve muzeje. Dva muzeja koje sam htio posjetiti u Beču … e nismo imali vremena za njih. Eh, živote, što me snađeeeeee … :sretan:.

Back to reality. Stvarno je divan muzej, pogotovo dio sa raznim mineralima, koje su uporni Bečani (Bečlije???) skupljali 250 godina. Svaka im čast.
I još nešto prije slika, nemoj te mi zamjeriti. Gledam po tom muzeju i slučajno mi padne na pamet da pogledam u nebesa. A na nebesima … freske koje ostavljaju bez daha, prikazujući život i povijest Beča. Pa nekako sumnjam, opet, da je to bio odpočetka muzej. Samo još jedna od građevina za pit pivicu i bančevanje do zore, a moguće i poslije nje 😛

Natrag Još slika ->

Kunsthistorisches Museum

E stvarno nismo imali vremena obići još jedan muzej, nakon prirodoslovnog. U biti, već je bilo i kasno, pa da smo i imali još volje, ne bi smo nikako mogli ući unutra taj dan. A zgrada muzeja je identična prirodoslovnom muzeju. Uočite razlike između ove građevine i i one s prirodoslovnog muzeja :sretan:. BTW, muzej umjetnosti je to.

I da ne škratim sa slikama (kao da sam do sada, hehe), kad se pogleda desno od povijesnog muzeja prema sredini trga je i kip na trgu Marije Terezije …

Natrag

Museum Quartier

Prošli kraj njega, vidjeli samo glavnu građevinu, i otišli na U-Bahn. Velika šteta. Kad se uđe u taj kvart, a doslovce je kvart, ima milijon muzeja. Muzej moderne umjetnosti naprimjer – nekakva crna kocka sa zabijenom naopakom kućom na jednom od vrhova. Ili muzej duhana. Ili muzej … izmislite čega i vjerojatno je tamo. Slike sam pod CC licencom preuzeo sa wikipedie i panoramia, čisto da vidite kako to, barem u malom dijelu, izgleda.


Kako to izgleda s trga gdje je prirodoslovni i povijesni muzej


Pa uđete unutra i dočeka vas crno-sivi monolit (prije nekoliko godina)


I danas kada mu je sa UFO-a pala kuća na glavu :sretan:

Natrag

Haus des Meeres

Ili po naški, kuća mora. Ili na emgleski, aqua terra zoo. Ni tamo nisam bio ja osobno. Samo frendovi s kojima sam došao. Opet smo kartali do 5-6 ujutro pa je bilo rano krenuti u 9 na razgledanje. A i cijena je … hmmm, nije bitno, morao sam odmoriti od kartanja :sretan:. Bit ću iskren i priznati da nisam baš bio zainteresiran za dotični muzej zato što Austrija nema mora pa iz nekih glupih principa nisam to htio ni vidjeti. Pročitajte što se sve nudi u muzeju. A frendovi su završili obilazak i taman smo se našli tamo nakon razgledavanja. Oni izašli i sjeli u park, ja prozujao busom i uočio ih pa sam znao da je to stanica gdje treba izaći. I ono što je mene iz vana zadivilo je sama građevina. Lijepa – nije. Ružna – je. Zanimljiva – je. Povijest građevine – fascinantna. Iz prva mi se činilo kao da to nije bila prvobitna namjena građevine, nego vojna. Kasnije eto saznah da je uistinu bila vojna. To je bio toranj za osmatranje neba i upravljanje protuzračnim topovima koji su bili smješteni na 2 ili 3 lokacije u samom Beču na istim takvim objektima samo nižim, a jedan se nalazio i na samoj građevini. Za vrijeme Hitlerove vladavine. Toranj ima zidove debele 3.5m i donji katovi su služili čak kao sklonište za vrijeme bombardiranja Beča. Danas su donji katovi (valjda njih 9) prenamijenjeni u muzej mora, a u gornjima su slike, skice i slično koje prikazuju povijest građevine. Eh, nažalost, slike iznutra nemam, ali eto par slika građevine.


Uočite i sami da to nije građevina za muzej :sretan:

Natrag Još slika ->

Schönbrunn

O Schönbrunnu, uz Prater valjda najpoznatiji dio Beča, mislim da nema potrebe puno pisati. To je toliko veliko da bez posjeta Zoo koji je tamo trebate otprilike puno sati da ga prošetate i vidite sve što tamo ima. Sa glavne građevine Schönbrunna se ne vidi kraj. Stara vojarna s druge strane. Park je dugačak pa ja mislim nekakvih 2 km do druge strane. A u sredini su nasadili nekakvu glorietu na malom brdašcu, na kojem su ujutro ispijali kavice a popodne i predvečer kartali i bančili. Kad pogledam na Google Earthu koliko je to, mogu reći da smo vidjeli jedva malo od cijelog područja.

BTW, tu se Marija Terezija skrasila preko ljeta (još je dala izmjeniti cijeli taj dio u rokoko stilu), dok joj je zimska kolibica bio Heldenplatz, tj. Hofburg na Heldenplatzu. Zadnji stanovnik Schönbrunna je bio Karlo I Austrijski, koji je abdicirao 1918. godine. To moram definitivno otići vidjeti, cijelo to zdanje, jer smo bili samo ispred glavne palače, te malo bacili pogled iza nje.


Ispred glavne palače


Mjesto gdje se pila kavica, tamo gore na vrhu


Al’ sad je mjesec maj, behara više nema,
Ruže su procvjetale, poljubaca više nema.
Ruže su procvjetale, poljubaca više nema.

Natrag Još slika ->

Tiergarten Schönbrunn

E ovi zoološki vrtovi su uvijek krasni za vidjeti. Dost ljudi ne voli zoo zato što su životinje tamo zatvorene i izvan svog staništa. Nije da ću to sad osporavati ili ne, ali tamo nekakve životinje tipa jež ili tako nešto imaju pa jedno 50 m2 površine po kojoj mogu lutati. Dok stignu na drugu stranu, zaboravili su gdje su bili :sretan:. Uglavnom, ja nisam bio. Bili ovi moji frendovi. Meni 14€ bilo malo skupo tada. A noć prije smo do 6 ujutro kartali i probavali piva :sretan:. Zoo je smješten u dijelu Schönbrunna i najstariji je zoo u svijetu.

Meni je bilo smješno kako se na njemačkom izgovara zoo. U engleskom je to [zuu], pa tako i kod nas. Oni izgovaraju [coo] pa sam se čudio kako pričaju o zoo kad spominju stalno neki [coo]. Al eto, svaki dan nešt novo naučiš :sretan:


Ajmo nazvat ovu sliku ‘Čuvar nilskih konja’, hehehehe

Natrag Još slika ->

Ako ste uspjeli doći dovdje, svaka vam čast :-).
Nema više zamaranja s Bečom ovaj puta, ali bit će uskoro :-).